Hana Arent: BUDUĆNOST NIJE NIKADA BILA MANJE PREDVIDIVA

Dva svetska rata u jednoj generaciji, između njih neprekidni lanac lokalnih ratova i revolucija, za kojima nisu sledili mirovni ugovori za pobeđene i predah za pobednike - završila su u očekivanju trećeg svetskog rata između preostalih svetskih sila. Taj trenutak očekivanja je kao kad zavlada zatišje pošto zamre svaka nada.
Read more...
  • Published in UGAO

Klijentelizam u medijima stvorio je društva otporna na reforme

Tekst: Munir Podumljak

Klijentelizam u općem smislu predstavlja neopravdani utjecaj na strukturu, proces ili rezultat procesa u svrhu ostvarivanja netransparentnog individualnog ili grupnog cilja.

Jonathan Hopkin će u svom radu „Konceptualizacija političkog klijentelizma: Politička razmjena i teorija demokracije“ iz 2006. godine opisati politički klijentelizam kao „raspodjelu odabranih prednosti pojedincima ili jasno definiranim skupinama u zamjenu za političku potporu. Prema ovom pojednostavljenom opisu, politički i izborni procesi u Hrvatskoj, njezinu okruženju i drugim tranzicijskim zemljama, imaju isključivo klijentelistički karatker, te bi većina zemalja u okruženju, uključujući Hrvatsku, uz Republika mogle slobodno imati i prefiks „Klijentelistička“.

Read more...

TOTALITARIZAM I JEDNOOBRAZNOST – Ko nije kao mi, protiv nas je

Dok u osnovi demokratske utopije jeste jednakost ljudi, koja počiva na principima čovečnosti, u osnovi totalitarizma jeste - jednoobraznost.

Jednoobraznost u društvu je moguća pod pretpostavkom da sve društvene jedinke imaju i istu psiho-fizičku osnovu, tj. da su biološki identične i psihički istovetno uslovljene, ili još preciznije, da je genetski kod svih identičan ili da minimalno varira, kao i da svi imaju isti okvir psihičkih doživljaja. Jednoobrazna bi bila ona skupina ljudi koja osim što deli iste ili veoma slične fizičke karakteristike, voli, mrzi, plaši se, poštuje ili prezire identične stvari. 

Read more...

Koliko slobode znači sloboda?

Granice naše slobode su markirane: u demokratiji, možete da birate sve, osim ne-demokratije. Ako vam je to dovoljno slobode, onda OK. Ali konstatujmo, dok je to još uvijek slobodno reći, kako izbor između a, b i c nije slobodan - jedina istinska sloboda je mogućnost da biramo izvan zadanog izbora.

Formalna sloboda je u demokratiji izražena mojim izborom između nosilaca moći. Takvu, formalnu slobodu, koristim na demokratskim izborima. Demokratija je grafički moguće prikazati kao formular sa a,b,c odgovorima, odnosno kao glasački listić.

Read more...

Dr Nebojša Popov: O POPULIZMU

Populizam kao poredak karakteriše izvesna otvorenost za “vertikalnu pokretljivost” ne samo “kadrova”, nego i “ljudi iz mase”. U tome je i glavna razlika prema poznatim sistemima totalitarizma (staljinizam, fašizam i nacizam) koji su bili zatvoreniji i rigidniji prema onima koji se – ideološki, politički i socijalno – ne uklapaju u vladajući poredak. I njima, raznim ideologijama, strankama, medijima, nevladinim organizacijama, u populizmu je prepušten izvestan prostor, što je nezamislivo za autentični totalitarni sistem. Taj prostor je širi i tolerancija veća ukoliko je jezgro režima stabilnije, a sve uži kada je i sam režim ugrožen. Populizam kao pokret, a još više kao poredak, počiva na osobenom savezu interesa malih i velikih, sitnih i krupnih, koji srazmerno svojoj moći grabe svoj deo ratnog plena. Kao što je nekada fasada samoupravljanja skrivala razne uzurpacije vlasti i imovine, tako sada tu ulogu ima nacionalistička retorika preko koje se prepoznaju “prijatelji” i “neprijatelji” a koja skriva razbojništvo i lopovluk.

Read more...

AkuzatiV - Online magazin

Back to top