Jugoslavenska ideja bila je nekoć Južnim Slavenima putokaz u povijesti, ponekad i luč koja je sjala u tami. Rađala se, razvijala i propadala na različite načine, kao kulturna, politička ili državotvorna ideja. Nosila je u sebi nadu da ćemo zajedno biti slobodniji, samostalniji i jači nego što smo bili pod tuđinom. Raspad Jugoslavije, način na koji se odigrao i posljedice koje je ostavio, potisnuo je tu ideju na rub prošlosti.

Mujica živi na maloj farmi u predgrađu Montevidea sa svojom suprugom, senatoricom Luciom Topolansky i njihovim tronogim psom Manuelom. Kaže da odbacuje materijalizam, jer zbog takvih stvari ne bi imao vremena da uživa u njegovanju cvijeća.

"Ljude koji previše vole novac treba izbaciti iz politike", rekao je urugvajski predsjednik  José Mujica u intervjuu za  CNN en Español.

Težak fizički rad, briga o kući i deci, sitne svađe sa susedima, filmovi, fudbal, pivo i, iznad svega, kocka ispunjavali su njihov duhovni horizont. Držati ih pod kontrolom nije bilo teško.
Džordž Orvel

Incident na fudbalskoj utakmici Srbija - Albanija, uzdrmao je srbijansku javnost šireći se katodnim cevima kroz društveno tkivo sekući ga po osnovnim strukturnim tačkama – principima koji drže krhku državnu konstrukciju na okupu.

Taj incident, ili kako ga je kodirao sportski komentator Aca Stojanović, “užasna provokacija”, rascepio je naš društveni “hrast” - metafora Srbije koju je upotrebio premijer Vučić u svojoj autorsko-trbuhozboračkoj emisiji “Teška reč” – te sada imamo prilike razvijati fotografije socijalnog rascepa u svoj svojoj strukturalističkoj “odrvenjenosti”.

Tekst: Munir Podumljak

Klijentelizam u općem smislu predstavlja neopravdani utjecaj na strukturu, proces ili rezultat procesa u svrhu ostvarivanja netransparentnog individualnog ili grupnog cilja.

Jonathan Hopkin će u svom radu „Konceptualizacija političkog klijentelizma: Politička razmjena i teorija demokracije“ iz 2006. godine opisati politički klijentelizam kao „raspodjelu odabranih prednosti pojedincima ili jasno definiranim skupinama u zamjenu za političku potporu. Prema ovom pojednostavljenom opisu, politički i izborni procesi u Hrvatskoj, njezinu okruženju i drugim tranzicijskim zemljama, imaju isključivo klijentelistički karatker, te bi većina zemalja u okruženju, uključujući Hrvatsku, uz Republika mogle slobodno imati i prefiks „Klijentelistička“.