REDAKCIJA

REDAKCIJA

Akuzativ

Kako smo smrdili kroz povijest

Najprljavije razdoblje u europskoj povijesti je kraj srednjeg vijeka, kada izbija epidemija kuge. Nesposobni objasniti što se događa, znanstvenici pariškog sveučilišta napisali su kralju Filipu VI. sredinom 14. stoljeća kako je nesretno poklapanje Saturna, Jupitera i Marsa stvorilo da se zrakom s tla i vode proširi strašna zaraza.

Šarl Bodler: ČERGARI NA PUTU

To proročko pleme sa zenama plamnim
krenulo je juče, s decom u naručju;
najmanju, da smire njihovu glad vučju,
ponele su majke na dojkama tamnim.

S rukom na oružju idu uz njih ljudi,
uz čeljad skutkanu u povorci kola,
što im za žudnjama pogled nebom bludi
i od tog umoran pun je setna bola.

Zrikavac iz svoga skrovišta u pesku
čim ih spazi, pesmu otpoče da vije;
Kibela ljubimce dočeka u blesku:

zbog njih cveta stepa, vir iz stene bije, -
zbog tih lutalica što im zene plamne
otvaraju carstva budućnosti tamne.

Charles Baudelaire

21. mart - Svetski dan poezije i Međunarodni dan borbe protiv rasizma

Alkohol u književnosti: SAMO HULJE PIJU MLIJEKO

Cijela je povijest književnosti jedna beskrajna točionica. Točilo se ondje pića i duha a da se to dvoje nije uzajamno potiralo. Dakle, u toj pivnici lokalo se i ločući satiralo do “rastrojstva svih čula”, kako je Arthur Rimbaud najradije definirao pjesništvo.

Leonard Cohen: MUZIKA, ISKUPLJENJE, ŽIVOT

Fragment iz knjige - Liel Leibovitz: "Cohen: Muzika, iskupljenje, život"

(...) Suočen sa neuspehom prvog izraelskog koncerta, bend se pribojavao da i bi i naredni, u Jerusalimu, mogao biti jednako katastrofalan. I bio je. Kongresni centar Binyanei HaUma imao je očajnu akustiku i publika je bila uskomešana, ali najgore od svega bilo je Cohenovo mračno raspoloženje.

Tri pisma za Lu (Niče, Rilke, Frojd)

Sva tri pisma odlikuju se različitom temom, formom i senzibilitetom. Sva trojica koriste pisma a zapravo himne i pohvale fatalnosti kojoj je, poput pitanju sfinge, nemoguće odoleti ali ni adekvatno odgovoriti.
  • Published in UGAO

ZALUĐENI BILO ČIME

Da li će svi naši mediji jednog dana biti tabloidi.

Mediji utiču na to da se zabava prihvata u neograničenim količinama. Medijsko komuniciranje uređuje se prema zakonima zabave i razonode.

Napisao: Dragan Koković

Zabava najčešće opravdava samu sebe i nema neke ozbiljnije ciljeve i poruke. Nije bez razloga upozoreno da čovek koji nema šta da radi osim da se zabavlja, na kraju krajeva, počinje da se dosađuje. Istorija poznaje mnoge primere kad je neobuzdana žeđ za zabavom vukla sa sobom moralnu degradaciju i razvoj sirovih strasti.

Olivera Milosavljević: FAŠIZAM I ISTORIJSKI REVIZIONIZAM

Danas je u Srbiji fašizam samo reč u rangu psovke koja ne znači ništa, samo ružno zvuči. U većinskoj percepciji ona nema ničeg zajedničkog s nacionalizmom, nema dodirnih tačaka ni sa nekadašnjim pristupanjem Hitlerovom paktu protiv civilizacije, koji je danas proglašen patriotskim činom.

Horhe Luis Borhes: UTOPIJA ČOVEKA KOJI JE UMORAN

Nazvao je Utopija, grčkom rečju čije značenje nema takvog mesta.
Kevedo

Ne postoje dva jednaka brda, ali je na svakom mestu na zemlji ravnica jedna i ista. Išao sam putem po ravnici. Pitao sam se bez previše radoznalosti da li se nalazim u Oklahomi ili Teksasu ili u kraju koji pisci nazivaju pampa. Ni desno ni levo nisam video žičanu ogradu. Kao i ranije, ponovio sam polako ove redove Emilija Oribea:
Usred zastrašujuće beskonačne ravnice
I blizu Brazila
koji rastu i uvećavaju se.

Dževad Karahasan: DIJALEKTIKA SAMOPARODIRANJA

„Koja je razlika između milicije (kako se to zvalo u komunizmu) i policije (kako se to isto zove sad, nakon oslobođenja)?“ - pita jedan bosanski vic iz novijeg vremena. „Temeljna: milicija je pratila ko ide u crkvu, a policija prati ko ne ide“.

AkuzatiV - Online magazin

Back to top