Moderno društvo prožeto je tabuom na sebičnost. Uče nas da je grešno biti sebičan, a moralno voleti druge. Ta je doktrina u flagrantom protivrečju s praksom modernog društva koje se drži stanovišta da je najsnažniji i najlegitimniji poriv u čoveku sebičnost i da pojedinac najviše doprinosi opštem dobru ako sledi taj imperativ. Međutim, i doktrina koja sebičnost proglašava za vrhunsko zlo, a ljubav za druge najvećom vrlinom još uvek je snažna. Sebičnost se ovde upotrebljava gotovo kao sinonim za ljubav prema samom sebi. Alternativa glasi: ili voleti druge druge, što je vrlina ili voleti sebi, što je greh (...)

Jedini sam čovek na zemlji, a možda nema ni zemlje ni čoveka.
Možda me obmanjuje nekakav bog.
Možda me je nekakav bog osudio na vreme, na tu veliku varku.
Sanjam Mesec i sanjam svoje oči koje gledaju Mesec.
Sanjao sam veče i jutro prvoga dana.
Sanjao sam Kartaginu i legije koje su je opustošile.
Sanjao sam Vergilija.
Sanjao sam brdo Golgotu i krstove Rima.
Sanjao sam geometriju.
Sanjao sam tačku, liniju, ravan i zapreminu.
Sanjao sam žuto, plavo i crveno.
Sanjao sam svoje bolešljivo detinjstvo.
Sanjao sam geografske karte i kraljevstva i onaj dvoboj u zoru.
Sanjao sam nezamislivi bol.
Sanjao sam svoj mač.
Sanjao sam Elizabetu Češku.
Sanjao sam jučerašnji dan.
Možda nisam ni imao juče, možda se nisam ni rodio.
Možda sam sanjao da sam sanjao.
Malo mi je hladno, malo me je strah.
Na Dunavu je noć.
Nastaviću da sanjam Dekarta i veru njegovih dedova.

Jorge Luis Borges, "Descartes"

Rat u ime kulture

Izabrani narod, kao neka vrsta kolektivnog kulturnog junaka evropske, ako ne i svetske civilizacije, ima zadatak da brani svoju dragocenu ekskluzivnost, ali i obavezu da se u svetu bori, pa makar i ognjem i mačem, za pobedu autentičnih kulturnih vrednosti. Evo dva primera iz proteklog rata u bivšoj Jugoslaviji koji pokazuju kako ta obaveza može da bude shvaćena i ispunjena.

Neposredno posle operacije “Oluja”, u kojoj je hrvatska vojska proterala iz Krajine većinu srpskog stanovništva, list Arena objavio je (11. avgusta 1995) specijalni broj posvećen tom događaju. U više tu objavljenih priloga rat između Hrvata i Srba predstavljen je kao sukob između kulture i varvarstva. Tako se u jednom tekstu opisuje ulazak hrvatske vojske u Petrinju, u grad za koji se kaže da je za vreme dok je bio pod srpskom kontrolom “bio pretvoren u svinjac”. Nekulturni i lenji Srbi potpuno su zapustili Petrinju, tako da je i sat na glavnom trgu bio u kvaru. “Jadni bili”, piše novinar Arene, “nisu obraćali pažnju na sat”.

Autorka: JELENA DORĆOLSKA

Feministkinje su za njih histerične frustrirane žene, iako ne znaju da su to one žene koje su 5 godina lobirale i javno zagovarale zakon o nasilju u porodici, da bi tek sa donošenjem tog zakona konačno bilo moguće da policija sprovede postupak protiv počinioca. Histerični ludaci su i oni koji su lobirali za zakon o civilnom služenju vojske, da bi oni i dalje mogli da ostanu iza svojih kineskih zidova, umesto da se godinu dana hrane konzervama iz ratnih rezervi i broje žuljeve zadobijene vojnim vežbama po šumama i gorama. Histerični ludaci su i oni koji su lobirali za zakon o mobingu. Aktivisti za prava životinja su isto tako ludaci jer ne vide gladnu i bolesnu decu.

Na današnji dan, pre 60 godina rođen je Branimir Džoni Štulić. Zbog dubokog traga koji je ostavio u muzici i u životima brojnih generacija, možda je ovaj ,,okrugao“ broj dobra prilika da se nekom pesmom u kućnoj atmosferi ili na našim fb zidovima prisetimo njegovog muzičkog opusa.

Hvala za umetnost, srećan rođendan Džoni!

Pisati i čitati sam naučio iz Bukvara. Ćirilica je bila prvo pismo kojim sam pisao i na kojem sam pročitao prve knjige, poput recimo "Avanture Gordona Pima" od E.A. Poea. I dan danas imam tu zbirku od dvadesetak naslova literature za djecu na ćirilici. Knjige sam naime strpao u školsku torbu kada sam odlazio iz Vojvodine, čovjek bi pomislio da će biti nešto od mene, ali gadno bi se zajebao. 

Mudroser bio, mudroser ostao.

Čistim svoj život, kroz prozor, ormar stari

čistim svoj prostor od nepotrebnih stvari

Gdje li sam ih kupio? Gdje sam ih sakupio?

Čistim svoj život, petkom odvoze smeće

kada se nada budi, i kad je blago veče

Gdje li sam ih kupio? Gdje sam ih sakupio?

Čistim svoj život od onih šupljih ljudi,

kojima vjetar huji kroz glave i kroz grudi.

Gdje li sam ih kupio? Gdje sam ih sakupio?

Čistim svoj život, da spasim dok je vrijeme,

malu jutarnju nježnost i gorko noćno sjeme

Gdje li sam ih kupio? Gdje sam ih sakupio?

Čistim svoj život od prividnog svijeta,

od ljubavi bez traga, od jeftinih predmeta

Gdje li sam ih kupio? Gdje sam ih sakupio?

Čistim svoj život, to hrđa je i tmina,

i ostaću bez ičeg al' bolja je tišina...

Sedam kratkometražnih filmova novije produkcije mladih crnogorskih reditelja diplomaca Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinje biće prikazano na 60. Beogradskom festivalu dokumentarnog i kratkometražnog filma, koji će pod sloganom „Reset“ biti održan od 2. do 6. aprila.

Ova ostvarenja biće predstavljena prvog dana festivala u Domu omladine Beograd od 17 časova, i sjutradan u Kinu „Fontana“ u istom terminu, a u okviru dvije programske cjeline: Novi crnogorski film za studenate završne godine Filmske i TV režije, i Komšiluk, u kome će uz filmove sa Balkana biti prikazano kratkometražno ostvarenje „Sve to“ reditelja Branislava Milatovića.

Intervju novinarke MAŠE JERIN sa prof. dr. sc. IVICOM RUBELJOM, molekularnim biologom, o tome koji su MEHANIZMI STARENJA i KAKO PRODUŽITI ŽIVOT

Sasvim je moguće da je već rođen čovjek koji će živjeti tisuću godina, kontroverzna je izjava Aubreya De Greya, britanskog stručnjaka za biomedicinsku gerontologiju koji svoj optimizam temelji na nevjerojatno brzom napretku moderne genske terapije, istraživanju matičnih stanica, stimulaciji imuniteta te nizu drugih medicinskih tehnika. Zamišlja da će ljudi uskoro posjećivati liječnika zbog redovite kontrole i održavanja, a lijek za bolesti koje su danas dio starenja više neće biti problem. Iako je ova teorija smjesta okarakterizirana kao pseudoznansot, a ugledni znanstveni list Massachusetts Institute of Technology (MIT) ponudio je nagradu od 20.000 dolara molekularnom biologu koji uspije dokazati da je De Greyjeva teorija pogrešna, već pet godina niti je jedan znanstvenik nije uspio osporiti.