REDAKCIJA

REDAKCIJA

Akuzativ

Glumci veći od Oskara

Te 1973. godine dogodila se nesvakidašnja stvar. Na svečanoj ceremoniji Liv Ulman i Rodžer Mur objavljuju da je Marlon Brando dobitnik Oskara za najbolju mušku ulogu za tumačenje lika Vita Korleonea u filmu Kum. Ali, uz gromoglasni aplauz, on se ne pojavljuje na pozornici. Umesto njega izlazi Indijanka odevena u tradicionalnu Apači nošnju i odbija čestitke domaćina ceremonije. Kaže da Brando nagradu odbija zbog katastrofalno lošeg tretmana Indijanaca u holivudskim filmovima. Vreme joj ne dozvoljava da pročita čitavo pismo kojim se glumac obraća javnosti, ali kaže da to može uraditi na konferenciji za novinare nešto kasnije.

Psihologija mase: RECI MI KOLIKO HOĆEŠ DA TE VOLE!

Edward L. Bernays, otac PR-a i doktor nad doktorima za spin: Natjerao Amerikance na konzumiranje slanine, uvjerio žene da uživanje duhana emancipira, pomogao CIA-i da ruši srednjoameričke vlade i provodi genocid nad domicilnim stanovništvom. Joseph Goebels ga je obožavao.

Jug Grizelj: Nije najvažnije da je novinar pismen, već da nije čovekomrzac!

Novinаrstvo, to uopšte i nije posаo, to je jedno totаlno zаrobljeništvo i totаlnа opsednutost. Ako čovek shvаti novinаrstvo onаko kаko gа većinа novinаrа shvаtа - а to je dа je bаvljenje tim poslom pre svegа ogromnа privilegijа, privilegijа dа se bаviš uzbudljivim i nikаdа dosаdnim poslom otkrivаnjа novosti svetu - ondа je to čisti hobi.

Žilnik, Buden: PROŠLOST JE DRUGA KULTURA

Prošlost više nije ondje gdje je nekad bila. Ona se ne nalazi više iza nas kao jedna od dimenzija vremena u kontinuitetu sa sadašnjošću u kojoj živimo i budućnošću ispred nas.

Prošlost nije više ni to što je nekad bila. Danas je ona kulturna, a ne vremenska kategorija. Upravo kao kultura ona je posvuda i u svemu što nas okružuje, jednako tako je ispred, kao i iza nas. Ona nije nešto što smo ostavili za sobom da bi se za time osvrtali, nego i nešto u što još nismo stupili, nešto što je novo utoliko ukoliko je strano, nepoznato, tuđe, drugačije, ukratko, druga kultura.

Branislav Nušić: LJUDI IZNAD ILI ISPOD RAVNE LINIJE

Predgovor za Gospođu ministarku

Ako ste kadgod pažljivije posmatrali sve što biva oko vas, ako ste se pogdekad upustili i udubili u odnose koji regulišu život jednoga društva i pokrete koje izaziva taj regulator - vi ste morali zapaziti da se, kroz život svakoga društva, jasno beleži jedna jaka i ravna linija.

Tu liniju ispisali su obziri, tradicije, malodušnost, duhovna nemoć i sve one druge negativne osobine čovekove pod kojima se pojedinci guše, a društvo nemoćno predaje učmalosti. Tu liniju socijalni matematičari nazivali bi možda normalnom, a socijalni fizičari početnim gradom toplote ili hladnoće, jer ona odista liči onome stepenu na termometru iznad kojega, pri hlađenju, silazi.

  • Published in UGAO

Utisak, a nije na listi

Piše: Nebojša Milenković
 
Kada sam juna 2013. godine osnovao Facebook grupu pod nazivom Bojkotuj Utisak nedelje. Nemoj da gledaš. Ne komentariši. Pozovi prijatelje da i oni učine isto to!, u prigodnom proglasu/obrazloženju za njeno pokretanje napisao sam:

Već dvadeset godina konstatujemo kako ovom zemljom vlada ista rotirajuća kasta političara na vlasti i u opoziciji. Već dvadeset godina javni prostor oblikuju samozvani analitičari i jedni te isti političari bez iole ličnog i intelektualnog integriteta ili pak elementarnog poštenja i morala.

  • Published in KULTURA

Horhe Luis Borhes: UMEĆE STIHA

Sebe prvenstveno smatram čitaocem. Kao što znate, odvažio sam se da pišem; ali mislim da je ono što sam pročitao daleko važnije od onoga što sam napisao. Jer čovek čita ono što voli – a piše ne ono što bi želeo, nego što ume da napiše.

  • Published in KRIVINE

Vladimir Arsenijević: KULTURA NEPLAĆANJA

Skovan u Južnoj Africi u doba aparthejda, termin „kultura neplaćanja” u svom originalnom značenju odnosio se na protestno odbijanje crnog stanovništva sa samog ruba društva da izmiruju račune za struju, vodu i ostale usluge neophodne svakom domaćinstvu, pa tako i onom najsiromašnijem. Činjenica da se ta specifična „kultura” u ovoj zemlji zadržala i dugo nakon pada aparthejda, praktično sve do današnjih dana, govori najviše od svega o ljudskoj prirodi, dok Južnoafrička Republika danas ima težak zadatak da se nekako oslobodi tog neprijatnog nasleđa i negativnog imidža vezanog za ovaj duboko ukorenjeni običaj i naviku.

  • Published in KRIVINE

Erich Fromm: PSIHIČKA FUNKCIJA STRASTI

Da bi preživio, čovjek mora zadovoljiti svoje tjelesne potrebe i njegovi ga instinkti motiviraju da djeluje u korist svog opstanka. Kada bi njegovi instinkti određivali najveći dio njegova ponašanja, on ne bi imao posebnih problema u životu i bio bi »zadovoljna krava«, pod uvjetom da dobiva obilnu hranu. Ali čovjeka ne usrećuje samo zadovoljenje njegovih organskih nagona, niti ono garantira njegovo zdravlje. Njegov problem nije u tom da prvo zadovolji svoje fizičke potrebe, a tada, kao vrstu luksuza, razvija svoje strasti ukorijenjene u karakteru. Ove druge su prisutne od samog početka njegove egzistencije i često imaju čak veću snagu od njegovih organskih nagona.

Tržišna kolonizacija intelektualaca

Autor: Lewis R. Gordon, profesor filozofije na Sveučilištu Connecticut

Figura javnog intelektualca još od afere Dreyfus 1890-ih postaje nerazdvojna od niza visokih normativnih zahtjeva: javni intelektualac ima biti nositelj savjesti društva i odlučan kritičar njegovih patologija. Taj zahtjev za angažmanom uvijek je stajao u manje ili više otvorenoj napetosti s procedurama akademskog polja kao centralnog mjesta proizvodnje i reprodukcije znanja. U doba napredujuće tržišne kolonizacije samih sveučilišta uvjeti za angažirani intelektualni rad, međutim, postaju još kudikamo nepovoljniji.

AkuzatiV - Online magazin

Back to top