Fahrudin KUJUNDŽIĆ

Fahrudin KUJUNDŽIĆ

Magistar komparativne književnosti i bibliotekarstva, Sarajevo/Travnik

Scarface: Svijet je naš

“Scarface” Howarda Hawksa, iz 1932. godine – iz doba procvata gangsterskog žanra – počinje jasnom napomenom da film želi govoriti direktno o stvarnim problemima Amerike tog vremena, te da su se mnogi slični incidenti zaista desili, i da će se nastaviti dešavati sve dok se ljudi i vlada ne trgnu iz nedopustive pasivnosti.

Takve poruke nema na početku DePalminog remake-a, snimljenog pedeset i jednu godinu poslije. Štaviše, na kraju filma, nakon što se izlistaju svi podaci o ljudima koji su učestvovali u snimanju, pomalo sakrivena, stoji kratka bilješka da film prikazuje izmišljene likove i događaje, te da bi bilo nepravedno sugerisati da ti likovi predstavljaju kubansku ili američku zajednicu. 

Laži me

Industrija zabave

Ljudi su hronično umorni od života, nestaje nam daha u besmislenoj, unaprijed izgubljenoj utrci sa vremenom, pa nam treba dati nešto da se nakratko odmorimo, da zaboravimo naše tužno životinjanje.
Industrija zabave ne želi nam objasniti svijet. Ne želi nam ni otvoriti najvažnija ljudska pitanja. Poznato je da pretjerana zapitanost nad sobom i svijetom – sputava djelovanje. Zato je kontraproduktivno nas, iscrpljene moderne robove, nutkati da razmišljamo. Treba nas malo zabaviti, pružiti nam predah, koji smo zaslužili, da bismo onda mogli dalje nastaviti funkcionirati, iako, profesionalno deformirani, ne razumijemo ni sebe ni svijet u kojem preživljavamo.
Ali da, mi ni ne želimo razumjeti. Mi smo se predali, to je dobrovoljno ropstvo.
Dobro, to je samo model poželjnog ponašanja. Unutar toga su još uvijek živi ljudi, sa svojim ličnim pričama, pojedinci koji se nekad mogu savršeno uklapati u model, a nekad pak pružati snažan otpor.
Uz dozu ničim zaslužene nadmenosti, za one koji se uklapaju volimo reći da su glupi Amerikanci. Činjenica je da je centar produkcije tog svjetskog show-a trenutno u Americi, ali su konzumenti svuda po svijetu. Ako neko ima pravo na prezir, onda su to puno prije Amerikanci prema ostatku svijeta, jer mi konzumiramo njihovo smeće.

The Good, the Bad and the Ugly na ćorsokacima historije

Yeah, than this idiots will go somewhere else to fight...

Malo prije legendarnog obračuna na groblju Sad Hill, Blondie i Tuco budu svjedoci jedne velike bitke Sjevera i Juga. Ponovo zaustavljeni na svom putu, oni negdje sa strane, iz rova, gledaju i komentiraju bitku.
Skoro od samog početka filma, paralelno sa glavnim tokom priče, u kojem tri lika iz naslova pokušavaju doći do skrivenog bogatstva, negdje u pozadini razvija se priča o Američkom građanskom ratu. Za njih trojicu to je samo kontekst, historijska pozadina, konkretiziran trenutak u kojem oni pokušavaju doći do svojih ciljeva, koji nemaju veze s tim ratom.

AkuzatiV - Online magazin

Back to top