Kratka istorija anarhizma

Tragovi anarhističkog delovanja mogu se pronaći u antičkom periodu, i mnogi autori se slažu da je oličen u kineskom taoizmu ili grčkom sofizmu i stoicizmu. Tako na primer, pojedini teoretičari pronalaze tragove anarhističkog učenja kod kineskog mislioca Lao Cea ili grčkog filozofa Zenona. Upravo je Zenon, po rečima Petra Kropotkina, učio o slobodnoj opštini bez vlasti i nju suprostavio utopiji vlasti u Platonovoj Republici. Ono što povezuje ova učenja sa anarhizmom je, pre svega, sumnja u moralni autoritet države. I u narednim epohama, pod uticajem antičkih mislilaca, pojavljuju se pojedinci ili grupe koje su dovodili u sumnju autoritet vladara, crkve ili neke druge institucije. Kliford Harper, autor knjige „Anarhija – grafički vodič“ pronalazi da su se slobodarski pokreti pojavili već početkom 13. veka, u obliku „Free spirit“ pokreta, koji su bili izrazito anticrkvene orijentacije. 

Read more...
  • Published in UGAO

Psihologija bogatih: Kako status ubija empatiju

Ko je skloniji da laže, vara i krade – bogat ili siromašan pojedinac? Zvuči logično da neko ko je već bogat može sebi da dopusti da igra fer.

Ko je skloniji da razmišlja o potrebama siromašnih? Zvuči logično da je siromašna osoba zaokupljena sopstvenim teškim ekonomskim položajem. Nasuprot njoj, bogat čovek, rešen takvih briga, može sebi da dopusti da se pozabavi tuđim teškoćama.

Psiholozi, tj. rezultati njihovih istraživanja, kažu da je ovakva logika fundamentalno pogrešna. Kako se osoba penje socioekonomskom lestvicom, tako njena sposobnost da razume i saoseća s onima niže od nje – opada.

Read more...
  • Published in UGAO

Kongres budala

Nemа budаle kojа znа dа je budаlа, jer dа znа ne bio budаlа. Nije lаko rаzumeti budаlu, pošto su budаle zа rаzumevаnje budаlа odredile isključivo budаle.

Dа bi ostvаrile svoj uticаj u društvu i imаle monopol nа glаvne društvene tokove, budаle su odlučile dа se orgаnizuju. Pokаzаlo se dа to nije lаko. Orgаnizаcijа osnivаčkog kongresа budаlа išlа je jаko teško jer je, zа početаk, nа isto mesto trebаlo dovesti nаjznаčаjnije ovdаšnje budаle, predstаvnike budаlа iz rаsejаnjа i dijаspore, kаo i nаše budаle koje su člаnovi аkаdemijа budаlаstih nаukа i umetnosti u svetskim metropolаmа.

Read more...

Preljuba i kazna

Asircima i Vaviloncima bio je dovoljan dokaz ženskog neverstva već slušanje udvaranja drugog lica, pa su je kažnjavali tako što su joj sekli uši. Po rimskom (i mnogim običajima) pravu, preljubu u pravom smislu mogla je izvršiti samo žena. Kada muškarac i opšti sa drugom ženom, kriv je samo u slučaju odnosa sa tuđom ženom, čime je povredio pravo drugog muškarca, nanevši sramotu i njemu i čitavoj njegovoj porodici. Kod plemena Fidži, muž je kupovao i prodavao ženu po svojoj volji, a u slučaju njenog neverstva, mogao ju je pojesti u slast. Misirci su nevernim ženama odsecali noseve. Kod Inda su preljubnicu osuđivali da je psi živu rastrgnu na kakvom javnom trgu, a njen sukrivac je živ goreo na usijanoj gvozdenoj ploči. Jevreji su oboje kažnjavali smrtnom kaznom – kamenovanjem. Po Solonovim zakonima, svaki Atinjanin je imao pravo brakolomnicu prodati kao robinju. Kod Germana, ona je kažnjavana utapanjem ili ugušivanjem u močvarnom blatu.

Read more...
  • Published in UGAO

Banalizovanje života kao duh vremena

Autorka: prof. dr DIVNA VUKSANOVIĆ, filozofkinja medija

Mediji masovnih komunikacija (štampa, radio, televizija), zajedno sa internetom i društvenim mrežama, trenutno vode veliku bitku s realnošću: s jedne strane, oni interpretiraju postojeću stvarnost, a s druge strane je kreiraju, kao svojevrsnu medijsku stvarnost. Konflikt između ove dve realnosti je ono shizoidno polje u kome je savremeni čovek zatečen. S ovim u vezi, može se postaviti pitanje kojoj stvarnosti čovek više „pripada” (ako se uzme u obzir činjenica da osim vremena provedenog u radu i u snu, prosečan građanin/ka Srbije provodi pred TV prijemnikom oko sedam sati dnevno, dok za internet još ne postoje relevantni podaci, ali je već uočen problem „zavisnosti” korisnika) i koja „istina”, odnosno stvarnost više na njega utiče?

Read more...

AkuzatiV - Online magazin

Back to top