REDAKCIJA

REDAKCIJA

Akuzativ

Isidora Sekulić: BELEŠKE JEDNOG BALKANOFILA

Poluostrvo je zaseban svet. Države i narodi na njemu, kao u jedan brod ukrcan, moraju imati jedan opšti politički problem i politički ideal, ma koliko inače raznovrsni bili. Balkan dolazi u obzir pre svih država na Balkanu, kada god je momenat težak i opasan, svejedno da li opasan politički ili kulturno. (Hoće li Balkan jedared otvoriti oči uspavane i videti svoj ogromni kulturni kapacitet, ako zamahne kao celina?)

Tariq Ali: POLITIČARI NA BALKANU SU POTPUNO BESKORISNI

Ako se ne pojavi alternativa, kapitalizam će preživjeti. Koliko god bio užasan, bez suvisle političke alternative nikakva mu se šteta ne može nanijeti. Ono što se može napraviti jest pripremiti alternativu, prikupiti što više ideja, iznijeti ih i raspravljati o njima. Nemojmo imati iluzije, kapitalizam će postati samo gori.

Friedrich Nietzsche: O NOVOM LAŽNOM BOŽANSTVU

Negde na svetu ima još narodâ i stadâ, ali ne kod nas, draga braćo: u nas ima država. Država? Šta je to? Evo! Otvorite uši, jer ću vam sada reći svoju reč o smrti narodâ. Državom se naziva najhladnije od svih hladnih čudovišta. Hladno, i laže; a evo ova laž gmiže iz njegovih usta: »Ja, država, ja sam narod.«

Dubravka Stojanović: REVIZIJA REVIZIJE ("1941" u udžbenicima istorije u Srbiji)

Promene koje su unete u tumačenje 1941. godine u Miloševićevo vreme bile su prava ideološka slika tog vremena. Radilo se o specifičnoj smeši komunističke i nacionalističke ideologije, koja je izjednačila partizanski i četnički pokret kao antifašističke, ali zadržavajući primat partizanskom. Posle 2000. godine u udžbenike u Srbiji uneta je nova verzija svih događaja iz Drugog svetskog rata, koju možemo nazvati revizija revizije. Sada su uloge glavnih aktera rata u potpunosti izmenjene u odnosu na komunističko vreme: četnici su postali good guys, a partizani bad guys. Radi se o veoma opasnom zahvatu koji dodatno destabilizuje vrednosno poremećeno srpsko društvo.

Pascal Bruckner: PORTRET AGRESIVNOG IDIOTA

Slavodobitan povratak nepismenoga u televizijsku mrežu zbiva se pod dvostrukim znamenom gordosti i borbe: on više nije siromašan duhom, svjestan svoje manje vrijednosti, nego velika lajava gubica koja mora ušutkati svoje osporavatelje.

Kako smo smrdili kroz povijest

Najprljavije razdoblje u europskoj povijesti je kraj srednjeg vijeka, kada izbija epidemija kuge. Nesposobni objasniti što se događa, znanstvenici pariškog sveučilišta napisali su kralju Filipu VI. sredinom 14. stoljeća kako je nesretno poklapanje Saturna, Jupitera i Marsa stvorilo da se zrakom s tla i vode proširi strašna zaraza.

Šarl Bodler: ČERGARI NA PUTU

To proročko pleme sa zenama plamnim
krenulo je juče, s decom u naručju;
najmanju, da smire njihovu glad vučju,
ponele su majke na dojkama tamnim.

S rukom na oružju idu uz njih ljudi,
uz čeljad skutkanu u povorci kola,
što im za žudnjama pogled nebom bludi
i od tog umoran pun je setna bola.

Zrikavac iz svoga skrovišta u pesku
čim ih spazi, pesmu otpoče da vije;
Kibela ljubimce dočeka u blesku:

zbog njih cveta stepa, vir iz stene bije, -
zbog tih lutalica što im zene plamne
otvaraju carstva budućnosti tamne.

Charles Baudelaire

21. mart - Svetski dan poezije i Međunarodni dan borbe protiv rasizma

Alkohol u književnosti: SAMO HULJE PIJU MLIJEKO

Cijela je povijest književnosti jedna beskrajna točionica. Točilo se ondje pića i duha a da se to dvoje nije uzajamno potiralo. Dakle, u toj pivnici lokalo se i ločući satiralo do “rastrojstva svih čula”, kako je Arthur Rimbaud najradije definirao pjesništvo.

Leonard Cohen: MUZIKA, ISKUPLJENJE, ŽIVOT

Fragment iz knjige - Liel Leibovitz: "Cohen: Muzika, iskupljenje, život"

(...) Suočen sa neuspehom prvog izraelskog koncerta, bend se pribojavao da i bi i naredni, u Jerusalimu, mogao biti jednako katastrofalan. I bio je. Kongresni centar Binyanei HaUma imao je očajnu akustiku i publika je bila uskomešana, ali najgore od svega bilo je Cohenovo mračno raspoloženje.

AkuzatiV - Online magazin

Back to top