Alfredo M. Bonanno: POLICIJA

Moderna koncepcija policije, ma koliko to čudno zvučalo, upravo je takva jer ima restriktivno značenje, naime, ograničena je na službu javnog reda, na bezbednost građana. Danas se govori o policiji upravo zbog toga što je postalo moguće izdvojiti jednu političku aktivnost različite prirode, to jest, kao organizaciju državne moći u mnogo širem i dovoljno apstraktnom smislu. Bitno je obratiti pažnju na razvoj ove distinkcije, jer je moguće da ona već nestaje, i mogli bi da se pojave, kao što se uostalom i najavljuje, pokušaji ujedinjenja dve aktivnosti moći.

Read more...

Kaptole, gdje ti je baza?

Autor: Enis Zebić

Referendum o braku pokazuje da je Katolička crkva u Hrvatskoj svjesna kako će nastavak dosadašnjeg funkcioniranja po inerciji smanjiti broj katoličkih vjernika i njezin utjecaj u društvu. Jedino što probuđenom katoličkom aktivizmu ipak ide na ruku, to je inertnost lijeve i/ili građanske i/ili liberalne opcije.

Prošlo je tjedan dana od referenduma o braku, strasti su se smirile, i vrijeme je da se konačno kaže da je Katolička crkva na tom referendumu doživjela težak poraz. Nakon proglašenja rezutata referenduma, ona više nema legitimitet tvrditi da govori u ime 90 posto Hrvata. Koji su argumenti za takvu - mnogima vjerojatno neočekivanu - ocjenu?

Read more...

Nova evropska desnica: Plinska svetlost

Autor: Miroslav Ružica

Zaokupljena islamom i njegovom potencijalnom ili stvarnom pretnjom, Evropa je propustila da identifikuje tihu kontrarevoluciju u vlastitom dvorištu. Tek zločin Andersa Brejvika iznenada je otkrio aktere koji prete da temeljno promene evropski kulturni prostor. Retorika nove desnice počinje da dominira u masovnoj kulturi, i doprinosi bujanju populizma. Otuda i strah mlade nemačke književnice Juli Zeh: „Ne bojim se neonacista, već razmišljanja običnih ljudi.”

Read more...

The Good, the Bad and the Ugly na ćorsokacima historije

Yeah, than this idiots will go somewhere else to fight...

Malo prije legendarnog obračuna na groblju Sad Hill, Blondie i Tuco budu svjedoci jedne velike bitke Sjevera i Juga. Ponovo zaustavljeni na svom putu, oni negdje sa strane, iz rova, gledaju i komentiraju bitku.
Skoro od samog početka filma, paralelno sa glavnim tokom priče, u kojem tri lika iz naslova pokušavaju doći do skrivenog bogatstva, negdje u pozadini razvija se priča o Američkom građanskom ratu. Za njih trojicu to je samo kontekst, historijska pozadina, konkretiziran trenutak u kojem oni pokušavaju doći do svojih ciljeva, koji nemaju veze s tim ratom.

Read more...

Ivan Ergić: SMISAO ŽIVOTA

Svako ko je pročitao Kamijev (Camus) „Mit o Sizifu“, teško da je mogao da izbegne dublje promišljanje životnog smisla. Ovo delo kao jedno od retkih u svetskoj filozofskoj literaturi bavi se apsurdom i paradoksom života, u njemu se oseća sam odnos autora prema tim pitanjima i njegovo stanje duše koje osciluje od poraza pred apsurdom do potrage za smislom. Kami, rešenje pronalazi u svojim kasnijim spisima, u kojima govori o „skoku“ tj. pronalaženju smisla u borbi protiv životnih apsurdnosti. Revolt postaje njegovo oruđe protiv praznine i banalnosti života.

Read more...

Čija je ovo država?

Sagledavajući razvoj srpske države i saveza u kojima se ona pojavljivala u modernom dobu više je nego primetan trend da se sama država identifikuje prema nosiocu vlasti u datom istorijskom periodu. Dakle, određeni vlastodržac prefiks je kojim se državi određuje mesto u vremenu, kao i njena sudbina. Ovim načinom jasni su smer i priroda kako vladavine, potpuno personifikovane, tako i politpsihološkog nastrojstva građana, koji sebi dopuštaju da ne budu neprikosnoveni suveren svoje države, te time i svojih života. 

Read more...

Patrijarhove porođajne muke

Šta bi poglavara SPC moglo navesti da krene u posetu Ginekološko-akušerskoj klinici „Narodni front“ u Beogradu? Nekoliko ideja mi pada na pamet: predvodio je crkvenu delegaciju, koja je klinici „darivala“ inkubator – aparat koji direktno spasava život prevremeno rođenoj bebi; hteo je da iz prve ruke dobije informacije o reproduktivnom zdravlju žena u Srbiji; želeo je lično da razgovara s pacijentkinjama (trudnicama i porodiljama) i osobljem klinike i obavesti se o načinima na koje bi crkva mogla da ih podrži; činilo mu se zgodniim da baš iz „Narodnog fronta“ obavesti „svoj narod“ kako će sveštenici, ubuduće, novac od naplate obreda krštenja uplaćivati na zaseban račun, koji će potom biti stavljen na raspolaganje GAK-u...

Nemojmo se lagati; ni najdobronamerniji čitalac nije očekivao ovako nešto ispod naslova: Patrijarh posetio GAK. Iskustvo nas uči da je interesovanje crkve za temu rađanja motivisano isključivo brigom za brojno stanje nacije. Žene, trudnice i porodilje u toj priči figuriraju kao nužno zlo – mašine koje se imaju staviti u pogon kako bi otelovile željenu demografsku sliku.

Read more...

Film Nikole Vukčevića „Dječaci iz Ulice Marksa i Engelsa“

Film Nikole Vukčevića „Dječaci iz Ulice Marksa i Engelsa“ nastao je po motivima drame „Instant“, poznatog srpskog pisca i reditelja Đorđa Milosavljevića, po scenariju Milice Piletić i reditelja Vukčevića, a sniman je u Podgorici, Londonu i Zagrebu.

Uloge tumače: Momčilo Otašević, Goran Bogdan, Ana Sofrenović, Emir Hadžihafisbegović, Branka Stanić, Nebojša Glogovac, Branimir Popović, Petar Božović, a u filmu se pojavljuju i poznati muzičari, Damir Urban i Nenad Knežević Knez.

Read more...

Opasnost ispred kapija

Selo Ušće, gde su azilanti zamalo završili, nalazi se više od dvadeset kilometara od Obrenovca. Oko baraka u koje je trebalo da  budu smešteni nema ničega, ama baš ničega sem mamutske elektrane. Ali ni ova periferija periferije nije dovoljno daleka od očiju da bi se u nju smestili Drugačiji.

Neki se sigurno sećaju kako smo bili ponosni što su kod nas, u Jugoslaviju, dolazili građani trećeg sveta da bi se obrazovali i da bi živeli život dostojan čoveka. Danas oni koji pokušavaju da protrče kroz Srbiju ne bi li se dokopali zemalja koje sada podsećaju na tu nekadašnju Jugoslaviju nailaze na tradicionalno srpsko gostoprimstvo, naučeno na ratištima devedesetih godina, pa doterano na vojnim vežbama po stadionima, molebancijama, u Zemun polju, Banji Koviljači a taktički usavršenom na poslednjim manevrima u Obrenovcu. I pošto sam obrenovčanin, osećam posebnu odgovornost povodom ove teme. Najnoviji izlivi ksenofobije-iz-komšiluka potvrđuju ono što odavno tvrdim: za rasizam nije potreban bilo kakav kontakt sa ljudima različite boje kože, iako je naizgled neizbežna pretpostavka da je "neka druga rasa" potrebna da bi se rasizam u jednoj zajednici pojavio i/ili razvio.

Read more...

IMA TU NEŠTO (Da li smo pametniji od životinja?)

,,Ima tu nešto“ je najčešći odgovor prostodušnih vernika na pitanje zašto veruju u boga. Takav odgovor smatra se sasvim dovoljnim argumentom. Problemi nastaju ako je sagovornik dovoljno neuviđavan ili radoznao pa postavi i dodatno pitanje: ,,A šta to?“. Tada obično kreće zbunjeno uplitanje ili neprijatna tišina, sve u svemu, ne baš veliko interesovanje da se razgovor na ovu temu nastavi. Pitanjem šta je to ,,nešto“ zlopatili su se, istina, i najveći umovi teologije sa veoma promenljivim uspehom. Kako bilo, pomenuto ,,ima tu nešto“ svedoči kako se, bez puno udubljivanja, na mutnoj predstavi i naslućivanju, može zasnovati stav  o vlastitoj religioznosti, ono  poznato ,,Ja sam vernik“. Određena ,,olakšavajuća okolnost“ za navedeno je ta da je reč o području vere, a ne racionalnosti. Važnije je pitanje kako stvari stoje sa ostalim oblastima života koje bi trebalo da potpadaju pod vladavinu ratia.

Read more...
Subscribe to this RSS feed

AkuzatiV - Online magazin

Back to top