Koliko slobode znači sloboda?

Granice naše slobode su markirane: u demokratiji, možete da birate sve, osim ne-demokratije. Ako vam je to dovoljno slobode, onda OK. Ali konstatujmo, dok je to još uvijek slobodno reći, kako izbor između a, b i c nije slobodan - jedina istinska sloboda je mogućnost da biramo izvan zadanog izbora.

Formalna sloboda je u demokratiji izražena mojim izborom između nosilaca moći. Takvu, formalnu slobodu, koristim na demokratskim izborima. Demokratija je grafički moguće prikazati kao formular sa a,b,c odgovorima, odnosno kao glasački listić.

Read more...

Meša Selimović: O VLASTI

Postoje tri velike strasti, alkohol, kocka i vlast. Od prve dvije se nekako može izliječiti, od treće nikako. Vlast je i najteži porok. Zbog nje se ubija, zbog nje se gine, zbog nje se gubi ljudski lik. Neodoljiva je kao čarobni kamen, jer pribavlja moć. Ona je duh iz Aladinove lampe, koji služi svakoj budali koja ga drži. Odvojeni, ne predstavljaju ništa; zajedno, kob su ovog svijeta. Poštene i mudre vlasti nema, jer je želja za moći bezgranična.

Read more...

Frojd u eri korporativnog kapitalizma

Smrt bi trebalo da je jedinstven događaj; jedinstven, u smislu da se proklamuje jednom za uvek. Ipak, neke ljude i pojave neophodno je iznova proglašavati mrtvima. U društvu boga, Marksa (Karl Marx), istorije, našao se i Frojd (Sigmund Freud). Kao da se bojimo da će uspuzati u svet živih, s vremena na vreme bacimo po koji grumen sveže zemlje na njegov grob. Danas, u eri fetišizacije neuronauke, man(tr)ično ponavljamo da je psihoanaliza mrtva, irelevantna, njen metod dekadentan, čak “opasan”, kako sugeriše skorašnji Kronenbergov (David Cronenberg) film “Opasan metod”.

Read more...

Scarface: Svijet je naš

“Scarface” Howarda Hawksa, iz 1932. godine – iz doba procvata gangsterskog žanra – počinje jasnom napomenom da film želi govoriti direktno o stvarnim problemima Amerike tog vremena, te da su se mnogi slični incidenti zaista desili, i da će se nastaviti dešavati sve dok se ljudi i vlada ne trgnu iz nedopustive pasivnosti.

Takve poruke nema na početku DePalminog remake-a, snimljenog pedeset i jednu godinu poslije. Štaviše, na kraju filma, nakon što se izlistaju svi podaci o ljudima koji su učestvovali u snimanju, pomalo sakrivena, stoji kratka bilješka da film prikazuje izmišljene likove i događaje, te da bi bilo nepravedno sugerisati da ti likovi predstavljaju kubansku ili američku zajednicu. 

Read more...

Gladne i gnjevne žrtve nasuprot nacionalističkim elitama

Autor: Vuk Perišić

Ima nečeg postapokaliptičnog u bosanskohercegovačkim prosvjedima. Margaret Thatcher je svojedobno izgovorila provokativnu misao da ‘društvo ne postoji’. Bosanskohercegovački prosvjedi su joj naknadno, nehotice i u ironičnom obratu dali za pravo. U Bosni i Hercegovini društvo doista ne postoji. Ono je, ako je ikada postojalo – a možda i jest – ubijeno.

Kao i druge tvorevine nastale na tlu bivše Jugoslavije, Bosna i Hercegovina niti je zamišljena kao društvo niti je trajala kao društvo, kao zajednica građana u kojoj se zbiva svekolika ekonomska, politička, kulturna i individualna interakcija. 

Read more...

Homo auctor

Otvaranje olimpijskih igara u Sočiju prilika je da razmislimo o tehnološki vrhunski potkovanom cinizmu savremenog kapitalizma i istorijskog trenutka koji je njim obeležen. Za mene je indikativan bio jedan foto-album zapuštenih stadiona, bazena, velodroma i ostale infrastrukture za igre koje su se održale u Grčkoj 2004. godine. Ništa se u Grčkoj, naime, nije ostvarilo od kapitalističkog sna koji je najavljivan dok se ta infrastruktura izgrađivala, naprotiv, Grčka se nosom zarila u dužničku ekonomsku krizu kojoj su kumovali upravo krediti podignuti ne bi li te 2004. kolevka demokratije izgledala dobro na TV ekranima. 

Read more...

11 teza o slobodnom vremenu

Autor: Hrvoje Jurić

Slobodno vrijeme (kao dokolica) nije rezultat nerada ili nerad sâm, nego zaseban i autonoman entitet. Pogrešna je predodžba da sloboda znači „slobodu-od rada”. Sloboda je „sloboda-za rad”. Ili za „ne-rad”, također.

1. teza: Slobodno vrijeme nije besposlica, nego dokolica.

Slobodno vrijeme je do te mjere ideologiziran pojam da tek uz veliki napor možemo doći do izvornog pojma “slobodnog vremena”, a to je – dokolica. Slobodno vrijeme kao dokolica sasvim je drugačije od slobodnog vremena koje se poima kao besposličarenje ili nezaposlenost. Slobodno vrijeme je preduvjet svake duhovne aktivnosti, bilo da se radi o filozofiji (za koju se, i povijesno-filozofijski, kaže da je “nastala iz dokolice”) ili o umjetnosti ili o nekoj drugoj vrsti “duhovne igre” koja (na ovaj ili onaj način) barata s realitetom pritom ga neizbježno mijenjajući. Štoviše, slobodno je vrijeme preduvjet samo-ostvarenja čovjeka, pa i sâmo ostvarenje čovjeka.

Read more...

Borislav Pekić: O usamljenosti i slobodi stvaralaštva

Borislav V. Pekić (Podgorica, 4. februar 1930 — London, 2. jul 1992)

U usamljenosti biće se naše kondenzuje. Njegova specifična težina postaje veća i njegovo samoosećanje – intenzivnije.

Usamljenost je vrsta suda za fermentaciju ličnosti. Bez nje je nemoguće stvarno saznavanje, i premda sazrevamo van nje, u mreži mnogostrukih odnosa, iskustava.

Samoća, kao najdublje iskustvo, omogućuje da se sva ta druga iskustva pretvore u funkciju.

Ali pravi život, ta funkcija, koja se konstituiše u samoći, vredi jedino ako je vratimo onamo odakle smo je uzeli – iz stvarnosti, preko samoće, opet u stvarnost.

Čovek je deo univerzuma, a njegova usamljenost je onaj deo univerzuma koji pripada samo njemu. Ne da bi samo njegov ostao, već da bi se zajedničkom univerzumu vratio.

Refleksija i čin (delo) lice su i naličje našeg učešća u tom univerzumu. Zanemariti, ili čak potpuno je lišiti jednog od njih, znači živeti pola života.

Read more...

Cenzura na ledu

Kada smo 2006. godine moja porodica i ja u Sloveniji doživeli ozbiljnu saobraćajnu nesreću iz koje smo pukom srećom izašli gotovo nepovređeni, bili smo prilično iznenađeni što su nas iz prevrnute olupine automobila izvukli lekari hitne pomoći i policajci, a ne tadašnji slovenački premijer Janez Janša praćen kamerama. Isprva smo mislili da je problem bio u tome što je u jarku završio samo jedan automobil, a ne, recimo, autobus ili čitava kolona, ali su nas ljubazni spasioci razuverili i rekli nam da Janša ne bi došao ni da smo prevrnuli putnički voz. Ispostavilo se da u inostranstvu ljudima u nevolji ne pomažu političari, nego profesionalci. Kulturološke razlike su čudo.

Read more...

Vesti su loše po vaše zdravlje!

Vesti dovode do straha i agresije, a sprečavaju vašu kreativnost i sposobnost za dublje promišljanje. Rešenje? Prestanite u potpunosti da ih konzumirate.

Autor: Rolf Dobelli

U poslednjih nekoliko decenija, srećnici među nama prepoznali su opasnosti življenja sa preteranim unosom hrane (gojaznost, dijabetes) te su počeli da menjaju sopstveni režim ishrane. Ali, većina nas još uvek ne shvata da su vesti isto što i šećer u telu. One se lako vare. Mediji nas hrane malim zalogajima beznačajnih događaja, sitnicama koje se u stvari ne tiču naših života i ne zahtevaju razmišljanje. Zato i ne doživljavamo skoro nikakvo zasićenje. Za razliku od čitanja knjiga i iscrpnih članaka u časopisima (koji zahtevaju razmišljanje), u stanju smo da - nasuprot ovakvom "dobrom čitanju" - progutamo neograničene količine kratkih vesti, koje su cakleće bombone za um. Danas smo doprli do iste tačke u odnosu na informacije, kao kada smo pre 20 godina bili suočeni sa vestima o hrani i ishrani. Počinjemo da uviđamo koliko vesti mogu biti otrovne.

Read more...
Subscribe to this RSS feed

AkuzatiV - Online magazin

Back to top