(Odgovor dr. Marku Simonoviću)

Poštovani kolega,

iako ste svoj odgovor adresirali meni, Vi, ustvari, polemizirate sa Institutom za jezik. Budući da sa te adrese nikad nećete dobiti odgovor – odgovorit ću ja ali, kao i u prethodnom tekstu, ne kao uposlenica Instituta.

Poštovana kolegice Mahmutović,

Vaš tekst povodom Saopštenja o statusu bosanskog ili bošnjačkog jezika Odbora za standardizaciju jezika Instituta za srpski jezik SANU, objavljen na Peščaniku 17. rujna, nemilosrdno i temeljno raskrinkava jednu „specijaliziranu klasu odgovornih ljudi“, u ovom slučaju pseudolingvista. Odlično pokazujete kako ta klasa manipulacijom lingvističkih i historijskih činjenica, ali i običnim dezinformacijama i nekorektnim citiranjem, pokušava za sebe izboriti malo moralne superiornosti i pozornosti u društvu zaokupiranom drugim problemima. Vaše raskrinkavanje je toliko efektno da se bojim da bi netko u osudi ove klase mogao zaboraviti da ona nikada nije demokratski izabrana, te da ima nametnut autoritet, a ne mandat koji su joj dali govornici. Taj netko bi onda bez razmišljanja svoju osudu mogao proširiti na državu ili narod ili jezik koje ova klasa tobože predstavlja i brani. To ne bi bilo dobro — nisu takvu osudu zaslužili ni Bosna ni Bosansci ni bosanski jezik. Da, sve ste dobro pročitali: Vaš tekst temeljito rakrinkava, ali samo vlastitu autoricu i njezinu „specijaliziranu klasu“.

(Paul-Louis Thomas, Vladimir Osipov, Grammaire du bosniaque, croate, monténégrin, serbe, Institut d’études slaves, Paris 2012, str. 621)

U izdanju Instituta za slovenske studije u Parizu, nedavno je na francuskom jeziku objavljena prva zajednička Gramatika bosanskog, hrvatskog, crnogorskog, srpskog jezika iz pera koautorskog para koji čine poznati slavista sa Sorbone profesor Pol-Luj Toma (Paul-Louis Thomas) i Vladimir Osipov, profesor sa Nacionalnog instituta za orijentalne jezike i civilizacije.

Štampanje ove gramatike je poduhvat vrijedan pažnje i divljenja, jer su autori francuskim studentima i drugim frankofonim korisnicima detaljno i pregledno predstavli gramatički sistem četiri nova standarda, sa svim izmjenama i varijantama, naučno utemeljeli svoje tvrdnje u sociolingvističkoj teoriji kad je u pitanju odnos prema novim standardima, njihovim identitetima i imenima, dobro poznajući sociolingvističku situaciju nakon raspada bivše Jugoslavije, dijalektologiju a dijelom i istoriju jezika.

To nije bio nimalo lak zadatak.